Klima uređaji nisu nešto o čemu svakodnevno razmišljate, ali kada dođu ljetne vrućine i visoke temperature, onda ih se zasigurno sjetite. Tada su vam uz hladnjak, vjerojatno jedan od najdražih uređaja u kući, na poslu ili u školi, pa vrijedi saznati nešto novo o izumu koji se smatra jednim od najznačajnijih inženjerskih dostignuća 20. stoljeća, a koji je imao značajan učinak na gospodarstvo i cijeli svijet.
 

Prvi moderni klima uređaji bili su djelo Willisa Carriera 1902. godine koji ih je osmislio za potrebe svoje izdavačke kuće u Brooklynu jer su omogućavali smanjivanje temperature i održavanje vlažnosti, potrebno za očuvanje kvalitete papira. Carrier tada nije niti pomislio da će njegov izum pronaći tako široku primjenu i služiti prvenstveno za ugodu i komfor.
Ubrzo su s upotrebom novog izuma za klimatizirani i ohlađeni zrak počeli u kazalištima te kino dvoranama, a mnogi su producenti najbolje filmske uratke publici počeli prezentirati u ljeto kada je zbog vrlo ugodne temperature, redovito bila i najveća gledanost.

Klima uređaji su promijenili navike

U to vrijeme, tijekom najvećih vrućih ljetnih mjeseci, gradilišta su redovno radila kraće ili su radovi bili zaustavljeni, skraćeno su radili državni uredi, a radnici su obično u kolovozu dobivali godišnje odmore jer je bilo teško izdržati velike vrućine. Ipak, dolazak klimatizacijskih uređaja u širu upotrebu, uvelike je promijenio radne navike. Ne samo da je olakšan rad u građevinarstvu, nego se promijenio i način izgradnje. Tako su se prestali graditi visoki stropovi te koristiti opeka i ostali materijali koji su čuvali prostor hladnijim, a sve su atraktivnije postale staklene zgrade kojima zbog upotrebe novog izuma, nije smetalo sunčevo grijanje.

Razvoj učinkovite kontrole temperature i hlađenja uvelo je revoluciju ne samo u ovom području, nego i u cijeloj industriji. Utjecali su na proizvodnju računala, čipova, pohranu podataka, proizvodnju, spremanje, skladištenje i dostavu hrane, farmaceutsku i kemijsku proizvodnju. Omogućen je napredak u medicini i bolnicama jer je klimatizacija pomogla u borbi protiv malarije, sprečavanju širenja bakterija, unaprijedila razvoj kirurgije te smanjila smrtnost novorođenčadi.

Jedini utjecaj nisu ostavili na obrazovanje. Naime, njihovom upotrebom u školama i fakultetima, ipak se nije promijenila praksa uobičajenog ljetnog odmora i praznika. Ali zato je imala značajan učinak na ostale sektore društva.

Imaju široku upotrebu

Prema nekim podacima, u SAD-u su klima uređaji uzrokovali porast gospodarskog rasta, koji je bio najveći na jugu zemlje, čak 60 posto. Demografi su išli toliko daleko da su ustvrdili kako se nagli porast populacije u područjima poput Arizone, Las Vegasa, Floride i Teksasa može izravno vezati uz klimatizacijske uređaje.

Njihov učinak i utjecaj danas je vrlo velik i gotovo da su neizostavan dio svakog kućanstva. To pokazuju podaci iz SAD-a, prema kojima njihovo Ministarstvo obrane troši 20 milijardi dolara godišnje na klimatizaciju u Iraku, što je više od ukupnog godišnjeg proračuna za NASA-u. Također, količina električne energije koju godišnje potroše klima uređaji u Americi jednaka je razini ukupne potrošnje energije cijelog afričkog kontinenta. Europa je preuzela takve navike, a širenjem tržišta i padom cijena i Hrvatska se približava takvom trendu.